Empréstimu no risku ba Timor – Leste iha futuru

Celestino Gusmão Pereira, La’o Hamutuk

Tempu atu le (maizumenos): 8 minutu

Polítika kona-ba empréstimu

Tinan 2009 to 2011 Governu Timor – Leste aprova lejizlasaun, polítiku no finansiál atu deve husi Governu rai seluk no instituisaun finanseiru internasionál sira. Husi ne’e, La’o Hamutuk integra asuntu empréstimu iha programa servisu inklui halo advokasia, edukasaun públiku no oferese analiza risku husi Polítika debe. Organizasaun Sosiedade Sivil Timor-oan La’o Hamutuk (Institutu Timor-Leste ba Analiza no Monitor ba Dezenvolvimentu) preokupa; Timor – Leste halo empréstimu iha momentu osan sei iha no tenke selu fali iha futuru – Ida ne’e, sei kria risku ba soberania, dependénsia external no dominasaun estranjeira.

Timor – Leste nian orsamentu jerál estadu kada tinan too agora 80% selu husi Fundu Petrolíferu, Sovereign Wealth Fund ida ne’ebé kria iha 2005 atu jere no investe osan TL simu husi mina no gás. Maske lei Fundu Petrolíferu inísiu la permite atu iha garantia fundu soberanu ne’e ba empréstimu maibé hafoin alterasaun ba lei Fundu Petrolíferu define garantia 10% husi Fundu Petrolíferu ba empréstimu, nune’e mós bainhira Governu transfere osan husi Fundu Petrolíferu ba tezouro Governu nian bele selu ba programa sira ne’ebé PN aprova inklui selu fali empréstimu.

Iha Governu nian Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional 2011-2030 prevee mós atu asesu ba empréstimu konsesional1 ne’ebé sei finansia ba projetu infrastrutura sira. Programa Governu atuál (da IX), mós kontinua uza empréstimu nudár fonte finansiamentu ida aléinde Fundu Petrolíferu atu selu ba projetu estratéjiku sira ne’ebé Governu define.

Iha dokumentu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional 2011-2030 Timor – Leste nian marka planeamentu ne’ebé ambisiozu ne’ebé dudu Governu tama iha empréstimu atu finansia ba konstrusaun projetu sira ne’ebé retornu duvidozu no presiza manutensaun signifikante iha futuru. Husi projetu hira ne’e, ezije finansiamentu boot ne’ebé sei gasta hotu Fundu Petrolíferu no empréstimu hodi taka oportunidade finansiál ba setór ne’ebé produtivu, renovavel ne’ebé sustentável.

1Naran ne’ebe katak emprestimu mak iha kondisaun diak-liu, inklui taxa ai-funan ki’ik liu. Beibeik emprestimu kondisional ne’e fo ba nasaun iha procesu dezenvolvimentu hela.

Situasaun empréstimu

Contracted loans from various lenders

(from Table 23 of the Relatório book of the 2024 State Budget)

Husi total empréstimu tokon $1,025 ne’ebé kontratu ona, too 2022 total empréstimu dezembolsu ona mak tokon $287 too tinan 2024 nian rohan. Kada tinan, Governu, selu tusan hamutuk tokon $26.

Maske kontratu empréstimu hirak ne’e define periodu de grasa no tempu ba selu fali iha tinan naruk hanesan temi iha tabela leten, maibé Governu iha nian dokumentu relatóriu OGE 2024 no iha diskursu públiku sira hateten, sei selu fali lalais empréstimu hirak ne’e iha tempu besik.

Maske empréstimu hirak ne’ebé TL iha too agora uza de’it ba konstrui estrada, infelizmente Governu hatudu intensaun iha livru relatóriu dokumentu Orsamentu Jerál Estadu 2024 planu atu halo empréstimu ba projetu petrolíferu. Lei OJE 2024 autoriza Governu atu asina kontratu ba empréstimu foun tokon $500 husi kredór sira.

Iha tinan 2016 tribunal das Kontas Timor – Leste nian rejeita Governu nian planu atu empresta tokon $50 husi Xina atu uza ba harii fali sistema drenajen iha Dili tanba akordu empréstimu viola Timor-Leste nia direitu atu hili kompañia atu implementa projetu, maibé laiha serteza katak órgaun estadu sei proteje soberania nasionál iha futuru.

Husi livru relatóriu OGE 2024, Governu hakarak selu lalais empréstimu ne’ebé iha agora no hato’o preokupasaun kona-ba risku husi empréstimu hodi temi atu hamenus dependénsia ba finansiamentu esternu no minimiza risku Timor – Leste ba bankarota.

Empréstimu seluk iha Timor – Leste

PPP – Parseiru públiku privadu nudár modalidade finansiál, tékniku no komersiál hahú ona iha Timor – Leste. Iha 2012, Governu hetan tulun husi IFC – International Finance Corporation dezenvolve planu atu konstrui Portu Baia Tibar, projetu ida ne’e realiza kontratu konsesaun iha tinan 2016 entre Governu TL no Bolloré Consortium – Projetu ida ne’e de’it mak implementasaun enkuantu projetu planeadu sira seluk iha hela faze akizasaun no negosiasaun hanesan Abitasaun Ekonómika, Saude, no Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.

Maske PPP nudár parseiru atu harii projetu espesífiku no estratéjiku balun entre públiku no privadu maibé ida ne’e nudár dalan ba dominasaun, privatizasaun no Timor – Leste tenke selu kustu sira husi despeza parseiru sira nian iha futuru.

TimorGap foti Empréstimu husi Fundu Petróleu Timor – Leste nian

Durante diskusaun ba asuntu Fronteira Marittima entre Australia no Timor – Leste, envolve diskusaun boot no debate kona-ba diretu internasionál Tasi nian no oinsá dezenvolve projetu petrolíferu Greater Sunrise – Kampu ida ne’ebé deskobre iha 1974 antes tinan ida Indonézia invade Timor –Leste ho suporta husi Governu Australia, USA no sira seluk.

TimorGap, E.P. nudár kompañia Estatal Timor – Leste nian ho suporta husi promotor polítika petrolíferu sira deside sosa no selu tokon $650 ba sosa 57% partisipasaun iha konsorsiu atu dezenvolve kampu Greater Sunrise. Osan ba sosa partisipasaun ida ne’e mai husi Fundu Petrolíferu ho kondisaun empréstimu ne’ebé tenke selu fali ba Fundu Petrolíferu hafoin periodu grasa tinan 8 ho funan 4.5% husi total empréstimu kada tinan. Tanba projetu Greater Sunrise adia no enfrenta problema sira (inklui laiha investidór interese) Banku Sentral, hanesan jestór Fundu Petrolíferu, dezvaloriza empresta ida ne’e. Iha tinan 2023 nia rohan, TimorGAP nia obrigasaun (ho funan akumula ona) mak tokon $801, maibé BCTL valoriza iha tokon $597 de’it.

Fundu Petrolíferu no finansiamentu públiku

Fundu Petrolíferu nudár úniku riku soin finanseiru ne’ebé konverte husi fa’an rezerva mina no gas husi kampu tolu husi Tasi Timor ne’ebé maioria mai husi Kampu Bayu-Undan. Fundu Petrolíferu akumula maizumenus biliaun $35 mai husi fan mina-rai no gas inklui returnu husi investimentu Fundu Petrolíferu iha merkadu finanseiru Internasionál. Kampu tolu ne’ebé fó reseita ba FP, kuaze hotu ona, Bayu Undan ba fó reseita boot liu maske produsaun besik remata.

Relatóriu trimestral primeira 2024 Banku Sentrál TL relata, Fundu Petrolíferu iha balansu biliaun $18.5 enkuantu no kada tinan Governu Timor-Leste transfere osan husi Fundu Petrolíferu atu uza ba despeza estadu, hamutuk biliaun $16.4.

Timor – Leste iha poténsia ba krize finansiál ka bolu rai naruk fiskál

Livru relatóriu OGE 2024, Ministériu finansa Timor – Leste nian inklui gráfiku iha leten (paj 21) – ne’ebé hatudu Fundu Petrolíferu sei hotu durante tinan 10 tuir mai – situasaun ida ne’e, La’o Hamutuk alerta ona dezde tinan 2013 atu Governu kuidadu, hafoin tinan 10 Ministériu Finansa preve Fundu sei hotu iha tinan 2034 kuandu nivel despeza nafatin hanesan agora husi biliaun $1.6 – biliaun $2. Too iha momentu ida ne’e, Timor –Leste sei laiha osan atu selu ba nesesidade sira Estadu no povu nian, no tenke ko’a 80% husi despeza estadu. Tanba kontratu empréstimu sira la konsidera TL nia kapasidade atu selu fali kapitál no funan husi empréstimu ne’ebé TL iha ho kredór sira, Governu tenke selu instituisaun internasionál riku molok fó edukasaun ka nutrisaun ba povu kiak.

La’o Hamutuk nian hanoin kona-ba empréstimu

Dezde hahú diskusaun kona-ba empréstimu iha Timor – Leste La’o Hamutuk fó sai preokupasaun barak liu husi artigu ba media, submisaun ba Governu no Parlamentu Nasional inklui aviza Povu Timor – Leste kona-ba konsekuénsia todan husi empréstimu ba futuru Timor – Leste nian.

Maske Governu deside halo empréstimu balun ho Instituisaun kredór balun maibé kontinua ki’ik kompara ho projesaun sira tinan hirak liu ba. Ami konkorda ho Primeiru Ministru nian atu selu lalais empréstimu sira ne’ebé halo tiha ona no investe osan uitoan ne’ebé iha Fundu Petrolíferu ba ekonomia diversifikadu hodi konstrui ekonomia produtivu ne’ebé sustentável.

Timor – Leste bele aprende husi konsekuénsia todan ne’ebé nasaun sub dezenvolvimentu sira sofre nudár konsekuénsia husi empréstimu. Istória empréstimu nian, la mai ho forma osan de’it maibé mai mós ho forma oin – oin husi nasaun boot no kreditor sira ne’ebé iha interese ba dominasaun no kria dependénsia husi nasaun ki’ik sira ba nasaun riku no boot sira.

Bele hetan tan informasaun detallu no dokumentu relevante sira husi website La’o Hamutuk nian; Governu TL; Ministériu finansa TL.

Atu hatene liu

La’o Hamutuk, Rejeita adesão à OMC. Timor-Leste deve proteger e promover nossa economia doméstica, 27 fevereiro 2024

Neves, Guteriano, Deve no Problema sira ba Timor-Leste, setembro 2011, La’o Hamutuk

Toussaint, Éric, O Banco Mundial e o FMI deitaram mão a Timor-Leste, um estado oficialmente nascido em maio de 2002, Série: 1944-2024, 80 anos de intervenção do Banco Mundial e do FMI, basta! 19 junho, 2024, CADTM

Fo hanoin